Back صباغ طبيعي Arabic Naturfarvning Danish Naturfarbstoffe German Natural dye English Natura kolorigilo Esperanto Colorantes naturales Spanish Looduslikud värvained Estonian مواد رنگزای طبیعی Persian Teinture naturelle French Pencelupan alami ID

Prirodna bojila

Indigo dobiven iz biljke indigovke (lat. Indigofera).
Krunidbeni plašt Rogera II. od Sicilije, svila obojena grimizom i ukrašena zlatnim nitima i biserima (Kraljevska radionica, Palermo, Sicilija, 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", Beč).
Purpurno obojene tkanine.
Etiopska djevojka s obojenom kosom od kane.
Farme algi u Whyalli, u Južnoj Australiji, koriste se za proizvodnju β-karotena.
Francuski sir Mimolette koji koristi kao prehrambeni aditiv biksin (E 160b).
Kurkumin u prahu (E 100).
Alkana ili krvavica (lat. Alcanna tinctoria se koristi za dobivanje alkanina.
Zelene školjke nezrelog ploda orahovog stabla (Juglans regia L.) sadrže juglone.[1]
Kana je žućkasto-zeleni prašak od lišća biljke Lawsonia inermis.
Crvenim alizarinom obojena riba lat. Nematistius pektoralis i osvijetljena fluorescentnom svjetlošću.
Kiselica ili štavelj (lat. Rumex obtusifolius).
Crvena kora brazil-drva (lat. Caesalpinia echinata).
Koža miša, obojena s hematoksilinom (ljubičasta) i oeninom (ružičasta).
Oenin se nalazi u ljusci tamnih vrsta grožđa.
Plavi purpur se dobiva od kvrgavih volaka (lat. Murex trunculus).
Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica.

Prirodna bojila su bojila koja se dobivaju izdvajanjem biljnih ili životinjskih sastojaka, na primjer iz sadnica u cvatu (prirodni indigo), korijenja, lišća, puževa (purpur), insekata (karmin) i tako dalje. U bojenju tekstila prirodna bojila imaju danas ograničenu važnost, a više se upotrebljavaju za bojenje živežnih namirnica, kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda. Prirodna bojila, iako su prva otkrivena, ukupno su iskorištena u vrlo maloj količini, jer su skupa i slabije učinkovitosti.[2]

Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.[3]

  1. ↑ Albert Gossauer: Struktur und Reaktivität der Biomoleküle, Verlag Helvetica Chimica Acta, Zürich, 2006, S. 277, ISBN 978-3-906390-29-1.
  2. ↑ bojila. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  3. ↑ "Tehnička enciklopedija" (Prirodna bojila), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne